Muslimova zbirka hadisa (Sahih Muslim) — صحيح مسلم

🡐

BIOGRAFIJA IMAMA MUSLIMA

Imam Muslim jedna je od najznačajnijih ličnosti u islamskoj historiji, posebno u oblasti hadisa. On je, uz imama El-Buharija, predstavljao neprobojni bedem slabim i apokrifnim hadisima i njihovom infiltriranju u hadisku znanost i tradiciju muslimana.

Njegova zbirka autentičnih hadisa je remek-djelo u islamskoj pisanoj riječi, te je uz Buharijin Sahih, kako se slažu svi učenjaci, najautentičnija knjiga nakon Časnoga Kur'ana.

Ime Muslim b. el-Hadždžadž b. Muslim el-Kušejri en-Nejsaburi koristi većina učenjaka koji u svojim djelima spominju njegovu biografiju.

Rođen je 204. a umro 261. godine u rodnom Nejsaburu

Imam Muslim pokazao je ljubav spram nauke veoma rano, što se posebno primjećivalo u oblasti hadisa. U rodnom kraju redovno je prisustvovao kružocima hadisa koje su organizirali poznati učenjaci. Do četrnaeste godine slušao je predavanja učenjaka iz svog kraja a onda ga želja za hadisom odvodi na pučinu ogromnog okeana te znanosti.

Pun nagona za spoznajom putuje širom islamskog svijeta. U potrazi za hadiskom naukom obišao je Hidžaz, Egipat, Šam, Irak, Haramejn i druga područja.

Na tom putovanju, već u rodnom Horasanu, susreće i sluša čuvene hadiske stručnjake Ishaka b. Rahevejha i Jahja b. Jahja et Tejmija; u Rejju Muhammeda b. Mehrana i Ebu Gassana; u Hidžazu Se'id b. Mensura i Ebu Mus' aba; u Iraku Ahmed b. Hanbela i Abdullaha b. Meslemu; u Egiptu Amr b. Sevvada i Harmelu b. Jahjaa; u Mekki El-Ka'nebija; u Kufi Ahmeda b. Junusa i mnoge druge.

Nekoliko puta je, kako navodi Handžić, boravio u Bagdadu u potrazi za hadisom, a posljednji put to je bilo, kako tvrdi Hatib el-Bagdadi, 259. god. po Hidžri.

Potrebno je konstatovati da je imam Muslim, ipak, najviše vremena proveo sa imami Buharijem od koga je najviše i naučio iz raznih hadiskih disciplina i koga je izuzetno cijenio.

Inače, imam Muslim slušao je hadis od velikog broja šejhova. Samo u svom najpoznatijem djelu bilježi, kako spominje Ez-Zehebi, 200 učitelja.

Nakon obilaska velikih islamskih centara, susreta sa brojnim hadiskim autoritetima i apsorbiranja zavidnog znanja iz hadiske oblasti, vratio se u rodni kraj i počeo držati predavanja iz hadisa. Veliki broj zaljubljenika u tu znanost prisustvuje njegovim predavanjima. Naročito blizak bio je omladini. Tako će, u krilu njegovih kružoka, izrasti plejada velikih muhaddisa.

Islamska literatura, kako klasična tako i novija, prepuna je brojnih pohvala na račun ovog velikana. Davani su mu razni epiteti, svojstveni samo najvećim učenjacima, kao što su: imam, hafiz, hudždže, hakim i šejhu-l-islam u hadisu. Nema ni jedne hadiske discipline koju imam Muslim nije precizno poznavao. U nekim elementima nadmašio je čak i svoga učitelja imama Buharija.

Poznati hafizi i stručnjaci u hadisu Ebu Hatim i Ebu Zur'a er-Razi stavljali su ga ispred svih učenjaka tog vremena.

Husejn b. Mensur bilježi da je imam Muslim jednom prilikom spomenut pred svojim i Buharijinim učiteljem Ishak b. Rahevejhom, koji je tada na perzijskom jeziku izgovorio pohvalu u njegovo ime, koja u prijevodu glasi: Kakav je to samo kapacitet!

Poznati kritičar u hadiskoj znanosti Abdurrahman b. ebi Hatim kaže: Muslim je pouzdan hafiz u hadisu. Od njega sam bilježio hadise u Rejju. Kada su mog oca pitali o autentičnosti njegove predaje, odgovorio je: Pouzdan je i iskren!

Ebu Amr b. Hamdan kaže: Upitao sam Ibn Ukdeta, hafiza u hadisu, o Buhariji i Muslimu: Ko je od njih dvojice učeniji? Odgovorio je: Buharija je imam a i Muslim je imam u hadisu!

Hafiz Ibn Kurejš bilježi da je čuo Muhammeda b. Beššara da je jednom prilikom izjavio: Samo su četiri istinska hafiza hadisa na dunjaluku. To su: Ebu Zur'a er-Razi u Rejju, Muslim u Nejsaburu, Abdullah ed-Darimi u Semerkandu i El-Buhari u Buhari.

Hafiz Ishak b. Mensur jednom prilikom je, obraćajući se imami Muslimu, rekao: Dobra neće nestati sve dok te Allah poživi među muslimanima!

Ibn Mende bilježi da je čuo Muhammeda b. Ja'kuba el-Ahrema da je rekao: Mali je broj autentičnih hadisa promakao Buhariji i Muslimu.

Hafiz El-Ahrem je takođe rekao: Trojica su se istinskih muhaddisa pojavila u Nejsaburu. To su: Muhammed b. Jahja, Muslim b. el-Hadždžadž i Ibrahim b. ebi Talib.

Ibn ebi Hatim kaže: Imam Muslim bio je jedan od pouzdanih hafiza u hadisu čije je poznavanje te oblasti bilo, doista, istinsko i veliko!

Mesleme b. Kasim rekao je: On je pouzdan hafiz u hadisu, izvanrednih sposobnosti i umijeća!

Imam En-Nevevi kaže: Sva se ulema složila u pogledu njegove učenosti, pouzdanosti, visokog položaja i izvanredne sposobnosti u hadiskim disciplinama...

Nakon takvih pohvala spomenutih islamskih velikana, komentar u vezi sa ovim genijem iz trećeg stoljeća po Hidžri nije potreban. On je, neosporno je, bio jedan od stubova hadiske renesanse tog perioda, čovjek koji je, zajedno sa imamom Buharijem, udario temelje hadiskoj znanosti i postavio kriterije na temelju kojih će biti trasirani jasni putevi u svim hadiskim disciplinama.

Djela

Imam Muslim je napisao veliki broj hadiskih djela. Brojni autori spominju da je riječ o više od dvadeset djela iz te oblasti.

Daleko najvrednije i najznačajnije njegovo djelo je Sahih, o kome će više riječi biti nešto kasnije. Ovom prilikom značajno je spomenuti i njegova ostala djela u ovoj oblasti:

Sahih

Najznačajnije djelo po kojem je imam Muslim postao poznat i koje mu je donijelo ugled i respekt u znanstvenom svijetu je El-Musnedu-s-sahih, više poznato kao Sahih. Imam Muslim je klasificirao hadise u tom djelu prema fikhskim poglavljima. Na tome je radio, kako bilježe mnogi autori, punih petnaest godina. On je iz tri stotine hiljada hadisa koje je poznavao izabrao deset, a neki vele, dvanaest hiljada. Ako se odbiju hadisi koji se više puta ponavljaju u Sahihu onda taj broj ne prelazi četiri hiljade. Međutim, šejh Muhammed Fuad Abdul-Baki, stavljajući brojeve uz svaki hadis iz njegovog Sahiha, ustanovio je da se radi o 3.033 hadisa koji se ne ponavljaju. Treba napomenuti da većina islamskih učenjaka preferira Buharijin Sahih nad Muslimovim. Međutim, ima alima, posebno sa islamskog Magreba, koji Muslimovu zbirku stavljaju ispred Buharijine. Među njima se posebno ističe Ebu Ali en-Nejsaburi, učitelj poznatog muhaddisa Hakima en-Nejsaburija, koji je izjavio: Pod nebeskim svodom nema pouzdanije zbirke od Muslimovog Sahiha! Imam Muslim, govoreći o hadisima u svom Sahihu, kaže: Nisam sve vjerodostojne hadise koje sam poznavao uvrstio u Sahih. Zabilježio sam u njemu samo one koji ispunjavaju kriterije autentičnosti po svim hadiskim učenjacima.

Nakon završetka Sahiha imam Muslim ga je dao na uvid svom suvremeniku, ekspertu za hadis i čuvenom hadiskom kritičaru, Ebu Zur'a er-Raziju da pregleda djelo i da svoju ocjenu. Sve hadise na koje je Ebu Zur'a imao primjedbu imam Muslim je izbacio, a ostavio samo hadise na koje nije bilo nikakve primjedbe.

Zato imam Muslim i ističe: Sve što sam uvrstio u svoj Sahih bilo je argumentirano, a i sve što sam izbacio iz njega učinjeno je argumentirano!

To na najbolji način ilustrira poslovičnu opreznost istinskih stručnjaka i velikana u hadiskoj oblasti. S druge strane, otkriva i skromnost ovog genija i njegovu spremnost da konsultira eksperte svoga vremena.

Skraćene verzije Sahiha

Brojni autori su zbog značaja Sahiha pravili njegove skraćene verzije, tako što su izostavljali sened hadisa i hadise koji se tekstualno ponavljaju. Među najpoznatijim skraćenim verzijama su:

Telhisu kitabi Muslim ve šerhuhu, priredio Ahmed b. Omer el Kurtubi (umro 656. god.),

Muhtesaru Muslim, priredio Hafiz Zekijjuddin Abdulazim el Munziri (umro 656. god.),

Muhtesaru zevaidi Muslim ale-l-Buhari, priredio Siradžuddin Omer b. Alija b. el-Mulekin eš-Šafi'i (umro 804. god.).

PRIJEVOD

  1. Sažetak Muslimove zbirke hadisa hafiza hadisa Zekijjuddina Abdu-l-Azima el-Munzirija ed-Dimiškija (prijevod dr. Šefik Kurdić) - preuzmi PDF
  2. Za hadise koji se ne mogu pronaći u datoj sažetoj verziji, koristio sam prijevode preuzete iz drugih zbirki:
    • Vrtovi pobožnjaka - Rijadu-s-salihin (prijevod Amir Durmić i Emir Demir) - preuzmi PDF
    • Ebu Davudova zbirka hadisa (prijevod Mahmut Karalić) - preuzmi PDF
    • Tirmizijina zbirka hadisa (prijevod Mahmut Karalić) - preuzmi PDF
    Kod takvih hadisa, ukoliko postoje neke varijacije, obilježio bih ih uglastim zagradama [], a također bih i naznačio izvor prijevoda na kraju teksta: [pogledaj Sahih Muslim 8]
  3. Kada ne bih mogao pronaći hadis ni u jednoj prevedenoj zbirci, koristio bih se prijevodima i objašnjenjima iz predavanja, poput:
  4. Za hadise koji su varijacije hadisa koji postoje u sažetoj verziji, prijevode sam vršio sâm, s obzirom da se ne radi o prevođenju čitavog hadiskog teksta, već samo varijacija na postojeći tekst:

Primjer:

U hadisu 'Abdullaha b. Mes'uda, رضي الله عنه, koji se prenosi preko Ebu Muavije i Vaki'a, stoji:

"إِنَّ أَحَدَكُمْ يُجْمَعُ خَلْقُهُ فِي بَطْنِ أُمِّهِ أَرْبَعِينَ يَوْمًا..."

"Svako od vas formirao se u utrobi svoje majke četrdeset dana..." (Sahih Muslim 2643a)

Samo ta verzija se nalazi u sažetku.

Ali, u kompletnoj zbirci se nalazi i, npr. verzija ovog hadisa koja se prenosi preko Vaki'a b. el-Džerraa, gdje stoji:

"إِنَّ خَلْقَ أَحَدِكُمْ يُجْمَعُ فِي بَطْنِ أُمِّهِ أَرْبَعِينَ لَيْلَةً..."

"Svako od vas formirao se u utrobi svoje majke četrdeset noći..." (Sahih Muslim 2643b)

Smatrao sam da je u redu da sâm vršim date prijevode, jer je uglavnom samo riječ o prevođenju nekoliko riječi, ili čak redosljeda riječi (kako je to slučaj npr. sa hadisom br. 47).

Također sam sâm prevodio i poneke komentare imama Muslima koji se ne nalaze u sažetku, kao što je npr.:

وَفِي حَدِيثِ أَبِي أُسَامَةَ غَيْرَكَ

"U hadisu Ebu Usame stoji "osim tebe" (umijesto "nakon tebe")." (Sahih Muslim 38)

To sam učinio da bih bio u mogućnosti pružiti kompletnu Muslimovu zbirku na ovom sajtu.

Nisam navodio kompletne lance prenosilaca, kao što je to slučaj u prijevodu Buharijine zbirke na ovom sajtu.

Uvodno poglavlje Muslimove zbirke hadisa sam također prevodio sâm, jer ga nisam pronašao u prevedenoj verziji zbirke koju posjedujem.